Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde usvojila je na svojoj posljednjoj sjednici, održanoj dana 25.04.2016. godine Prostorni plan Bosansko-podrinjskog kantona Goražde za period 2016-2036. godina.
O Prostornom planu i njegovom značaju danas je govorio ministar za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Slobodan Janković.
– Prostorni plan je jako bitan i može se reći da je to dokument koji je poslije samog Ustava kantona najbitniji, jer je to razvojni, strateški i planski dokument koji je imao za cilj da aktivira potencijale Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na osnovu principa održivog razvoja, čime smo u planskom periodu neke stvari pozicionirali, da bi mogli da pristupimo samoj realizaciji Prostornog plana – kazao je ministar.
Uzimajući u obzir da je Prostorni plan prvobitno bio planiran za period 2008-2028. godina, odnosno da je njegova izrada počela 2008. godine, ministar je pojasnio da je Vlada BPK-a Goražde prije upućivanja Prostornog plana na konačno usvajanje, usvojila amandman da Prostorni plan BPK-a Goražde bude donesen za period 2016-2036. godina.
On je istakao da je prijedlog Prostornog plana BPK-a Goražde pripremljen još ranije, te da je Vlada na ovaj prijedlog usvojila pet amandmana i nekoliko korekcija.
Među njima su i amandmani koji se odnose na kompleks „Memorijalna šuma“ na Posestri koji je uvršten u Prostorni plan, kao i još jedna varijanta cestovnog povezivanja Goražda sa Sarajevom, u dijelu koji se odnosi na putnu komunikaciju Goražde – Hrenovica.
– Tu smo išli na varijantu da ubacimo još jednu trasu povezivanja, magistralni put koji bi imao sve elemente regionalnog puta. U toj varijanti tunel je dosta kraći – u Brzoj cesti tunel je dug 7,2 km, dok je u ovoj novoj varijanti, koju je radila IPSA i koja se pokazala da je dosta povoljnija, tunel dug 5,2 km – kazao je ministar.
U Prostornom planu definisano je i pitanje hidro-energetskih potencijala na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, posebno s aspekta izgradnje hidrocentrale na rijeci Drini.
– Vlada je tu našla jedno rješenje i usvojila korekcioni amandman koji se prvenstveno odnosi na tekstualni dio Prostornog plana. Tu je potez rijeke Drine od Mravinjca do Ustikoline prepoznat kao hidoenergetski potencijal, a u Prostornom planu stoji i da su općinska vijeća donijela zaključke, odnosno odluke protiv izgradnje hidroelektrane. I sama Skupština BPK-a Goražde, kada je davala smjernice za izradu Prostornog plana, rekla je da je to neprihvatljivo rješenje, ne samo za smjernice za izradu našeg Prostornog plana, nego i za izradu Prostornog plana Federacije. Mi smo to ispoštovali i Vlada je taj dio toka rijeke Drine od Mravinjca do Ustikoline kroz ovaj Prostorni plan pozicionirala kao područje posebnih obilježja od značaja za kanton i lokalnu zajednicu i za to područje će se raditi Plan posebnih obilježja , gdje će se jasnije definisati koja će biti namjena tog prostora – kazao je ministar Janković.
On je pojasnio da se planovi posebnih obilježja donose po istoj proceduri kao prostorni planovi, tako da će se o njima ponovo moći očitovati Skupština, općinska vijeća, kao i sami građani.
Prostornim planom BPK-a Goražde predviđena je izgradnja ukupno šest hidrocentrala, od kojih su tri na rijeci Kolini i jedna na Kosovskoj rijeci u općini Foča (FBiH), a dvije na rijeci Prači u općini Pale (FBiH).
Kada je u pitanju putna infrastruktura predviđena Prostornim planom, izdvojeni su i putni pravci Ustikolina – Trnovo i Ustikolina – Prača.
Resorni ministar je kazao i da će općine u sastavu BPK-a Goražde u narednom periodu pristupiti donošenju općinskih prostornih planova, koji će biti izvedeni iz Prostornog plana BPK-a Goražde i koji će služiti kao osnova za donošenje drugih prostorno-planskih dokumenata na nižem nivou.